Puno mi znači što ću prvi put u životu moći glasovati na izborima. To znači da nisam građanin drugog reda, već građanin kao i svi ostali. Želim da se i moj glas čuje i da moj glas odlučuje tko će upravljati ovom zemljom. Svaki dan na radiju i televiziji slušam i gledam emisije posvećene skorašnjim izborima, a o tome petkom čitam i u novinama.
Još uvijek ne znam za koga ću glasovati, no imam još vremena. Razmislit ću – kazao nam je 65-godišnji Fadil Špuren iz Zagreba kojemu će za nekoliko dana izbor hrvatskih zastupnika u EU parlament biti prvo biračko iskustvo u životu.
Biračka mjesta u 13 ustanova
Naime, prema novom Zakonu o registru birača, donesenom potkraj prošle godine, i osobe koje su potpuno lišene poslovne sposobnosti dobile su pravo glasovanja na izborima. A to će svoje novostečeno pravo već u nedjelju, prvi put, izlazeći na izbore naših zastupnika u EU parlament, moći ostvariti oko 16.300 hrvatskih građana potpuno lišenih poslovne sposobnosti.
Prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih, u Hrvatskoj je 31. prosinca 2011. bilo 18.382 osobe lišene poslovne sposobnosti, od čega 16.355 – potpuno. A podaci iz ožujka ove godine kazuju da su u ustanovama socijalne skrbi smještene 4452 osobe potpuno i 425 osoba djelomično lišenih poslovne sposobnosti.
– Lani, 19. prosinca, donesen je Zakon o registru birača koji izjednačava osobe lišene poslovne sposobnosti sa svim ostalim građanima koji imaju biračko pravo pa će sada sve osobe lišene poslovne sposobnosti, upisane u registar birača, moći konzumirati svoje biračko pravo. Kod onih koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi, razlikujemo dvije kategorije ustanova: one čiji će korisnici moći glasovati na redovnom biračkom mjestu kojem pripada ustanova i one koje su rješenjem ministrice proglašene biračkim mjestima – istakli su u Ministarstvu socijalne politike i mladih dodavši da su se rješenja o biračkim mjestima u samim ustanovama donijela za one ustanove koje zbog dislociranosti ili drugih objektivnih teškoća ne mogu osigurati glasovanje svojih korisnika na redovnim biračkim mjestima. Kako se u Hrvatskoj nalaze 253 ustanove socijalne skrbi, ministrica Opačić je rješenjem u tek 13 ustanova proglasila biračka mjesta, dok će korisnici preostalih 240 ustanova moći glasovati na redovnom biračkom mjestu kojem pripada ustanova. A svi ti centri i domovi socijalne skrbi, kao i obiteljski domovi, udomiteljske obitelji i drugi pružatelji usluga smještaja, dobili su upute o obveznom obavještavanju korisnika o održavanju i značaju izbora, ispitivanju koji korisnici žele iskoristiti biračko pravo, dostavljanju njihovih podataka nadležnim uredima državne uprave te provjeri upisa u registar birača.
– Bitno je da osobe lišene poslovne sposobnosti na jednostavan i lako razumljiv način doznaju kakva im se to sad mogućnost pruža i koliko je njihov glas važan za zajednicu u kojoj žive jer će osoba koja bude izabrana jednog dana moći pomoći i u rješavanju njihovih problema – istaknula je pravobraniteljica za osobe s invalidnošću Anka Slonjšak. A kako sve napisano izgleda u praksi opisala je zamjenica ravnateljice Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Nuštru, Zdenka Raguž:
– Od 265 korisnika našeg doma, 167 je lišeno poslovne sposobnosti. Od tih 167 čak 108 odlučilo je izaći na izbore i iskoristiti svoje biračko pravo. Oni su, naime, mogli razumjeti sve vezano uz izbore i izjasnili su se da žele glasovati, dok 59 korisnika ili nije moglo shvatiti kakva im se to mogućnost pruža ili su shvatili, ali su odbili glasovati. Oni koji će glasovati jako su zadovoljni i već mjesec dana razgovaramo o izborima. Gledaju redovito televiziju, proučavaju GONG-ove letke s uputama, postavljaju brojna pitanja i zaista su jako uzbuđeni i zahvalni što se misli i na njihova ljudska prava.
Moći će se i kandidirati
Kako je za novu zakonsku odredbu velikim dijelom zaslužna i Udruga za samozastupanje, njezin direktor Damjan Janjušević kazao je kako su osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti bile posljednja grupa građana koja nije imala političko pravo glasa te je to sad posljednja društvena skupina koja to temeljno političko pravo dobiva.
– Nije to ništa veliko ni radikalno, ali u odnosu prema političarima i onima koji vladaju ti ljudi više neće biti predmet milosrđa, već će oni sada svoje stavove moći izraziti glasovanjem. Moći će formulirati i neke svoje političke zahtjeve. K tome, oni su sada dobili pravo i da se kandidiraju i da budu birani, što se na ovim predstojećim izborima još neće dogoditi. Ali možda na nekim idućim i netko od tih ljudi bude na listi, zašto ne.
>> Na izborima 763.814 birača manje nego na referendumu za EU
>> Sve o europskim izborima čitajte i u našem specijalu
